Švedska plaća migrantima da napuste zemlju

Vlada nudi do 37.000 dolara za dobrovoljni odlazak, dok se pred izbore dodatno pooštrava migraciona politika

Nekada poznata po otvorenosti prema migrantima, Švedska tokom posljednje decenije nije samo zatvorila svoje granice, već njena desničarska vlada sada plaća pojedinim stanovnicima rođenim u inostranstvu da napuste zemlju, u okviru oštre migracione politike za koju se nada da će joj pomoći da obezbijedi reizbor ovog mjeseca.

Dok zemlje širom Evrope pooštravaju mjere prema imigraciji, Švedska je napravila jedan od najdrastičnijih zaokreta. Ta zemlja je 2015. primila 163.000 tražilaca azila, što je bio drugi najveći broj po glavi stanovnika u Evropi. Do 2025. taj broj je pao za 96 odsto.

Od početka 2026. godine, švedska koaliciona vlada, koja je došla na vlast 2022. uz obećanje da će smanjiti imigraciju i kriminal, nudi osobama sa dozvolom boravka koje dolaze izvan Evropske unije do 350.000 švedskih kruna (37.000 dolara) ukoliko napuste zemlju.

Program se pažljivo prati u inostranstvu, a snažno ga podržavaju Švedske demokrate, krajnje desna stranka koja nije dio vlade, ali je podržava u parlamentu.

“Nedostaje li vam Mogadiš? Program finansijske pomoći može vam olakšati povratak kući”, navodi se u oglasu koji su platile Švedske demokrate i koji je postavljen na autobusu, a usmjeren je na somalijske imigrante. Krajnje desna stranka pokrenula je oglase u julu u javnom prevozu i u područjima sa velikim brojem migranata, kada je počela izborna kampanja. Ta stranka i tri partije vladajuće koalicije nastoje da formiraju četvorostranačko vladajuće partnerstvo.

Vlada je program promovisala na više jezika na svojim internet stranicama.

“Unapređenje politike povratka migranata visoko je na dnevnom redu moje vlade”, rekao je premijer Ulf Kristerson. Za ovaj program izdvojeno je 1,3 milijarde švedskih kruna.

Vlade i političke partije širom Evrope prate ovaj potez, dok neke od njih takođe razmatraju načine da vrate ljude u zemlje porijekla. Antiimigraciona retorika naglo je ojačala otkako je 2015. u Evropu stiglo više od milion ljudi, uglavnom Sirijaca koji su bježali od rata. To je dalo podsticaj desničarskim nacionalističkim strankama i navelo vlade da usvajaju sve restriktivnije migracione politike, usmjerene na odvraćanje i povratak migranata.

Meri Kan-Holoh, poslanica u Evropskom parlamentu iz Alternative za Njemačku (AfD), koja je u nedjelju osvojila 44 odsto glasova na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, pozdravila je švedsku inicijativu.

“S obzirom na značajna finansijska i društvena opterećenja sa kojima se mnoge evropske zemlje suočavaju kao posljedica dosadašnjih migracionih politika, interesovanje za efikasne programe povratka i remigracije vjerovatno će nastaviti da raste”, navela je za Rojters.

Međutim, Bram Fraus, direktor istraživačkog Centra za mješovite migracije, rekao je da nema dokaza da ovakvi programi dovode do značajnijeg povećanja dobrovoljnog iseljavanja. “Ovo je jedan od onih prijedloga politika kod kojih to čak i nije presudno; prije svega je simboličan i služi da pokaže koliko su vlasti stroge prema migraciji”, rekao je.

Od početka ove godine, 171 osoba prihvatila je novčanu ponudu da napusti zemlju. Švedske demokrate žele da prošire program i na imigrante sa švedskim državljanstvom, ukoliko pristanu da ga se odreknu.

“Tu se nalazi veliki broj ljudi”, rekao je Ludvig Aspling, portparol stranke za pitanja imigracije, ukazujući na građane koji teško uspijevaju da se finansijski izdržavaju i slabo govore švedski.

Opozicija i organizacije za građanska prava optužile su Kristersona da je otišao predaleko i ocijenile da ta politika produbljuje podjele u društvu.

Najnovije ankete javnog mnjenja pred izbore 13. septembra pokazuju gotovo izjednačenu podršku vladajućem bloku, s jedne strane, i socijaldemokratama i strankama lijevog centra, s druge, u zemlji sa 10,6 miliona stanovnika, od kojih je dva miliona rođeno u inostranstvu.

U Satri, radničkom predgrađu Stokholma, desetak imigranata okupilo se u lokalnom centru kako bi popili kafu i vježbali švedski jezik. Među njima su žena iz Sudana, dvije osobe iz djelova Ukrajine pod ruskom okupacijom, osoba koja je pobjegla od talibana u Avganistanu i disident iz Kine. Svi su čuli za vladinu novčanu pomoć namijenjenu onima koji odluče da napuste zemlju. Niko od njih nije zainteresovan.

“Želim slobodu, da mogu da radim i živim dobrim životom”, rekla je Elena Ibrahim (42) iz Sudana. Prije osam godina pobjegla je od bivšeg supruga i vjerskog ugnjetavanja. Sada se ponovo udala i radi kao umjetnica. “Neću se vratiti.”

Mahmud Kalfi, imam Stokholmske džamije, najveće u Švedskoj, rekao je da ovaj program i antiimigrantska retorika produbljuju podjele i izazivaju zabrinutost među muslimanskim stanovništvom Švedske.

Oni koji bi imali dobre mogućnosti ako bi otišli iz zemlje uglavnom su visokoobrazovani, poput ljekara ili profesora, rekao je. “Oni mogu da odu u London ili Dubai… ali oni sa nižim nivoom obrazovanja nemaju izbora, ne mogu da odu.”

Ta politika, kako je rekao, “ne rješava nijedan problem. Čak i ako nekoliko hiljada ljudi ode, ona je pogoršala položaj onih koji moraju da ostanu”.

Švedska je takođe počela da pooštrava druga pravila za imigrante – više ne dodjeljuje dozvole za stalni boravak, već zahtijeva da imigranti ponovo podnesu zahtjev za njih nakon tri godine.

U avgustu je vlada prvi put uvela testove za sticanje državljanstva, obavezne za sve podnosioce zahtjeva. U jednom kongresnom centru u Stokholmu 900 imigranata polagalo je test znanja o Švedskoj, uključujući pitanja o redosljedu nasljeđivanja prijestola i praznicima.

“Nije bilo toliko teško”, rekao je za Rojters Kornelijus (38), porijeklom iz Kameruna, dodajući da bi mu državljanstvo donijelo osjećaj sigurnosti.

“Švedska je veoma dobro mjesto. Bezbjedna je i ima posla.”

Ministar za migracije Johan Forsel rekao je za britansku agenciju da su testovi važni jer naglašavaju vrijednost državljanstva i činjenicu da ono sa sobom nosi i prava i obaveze.

“To su sasvim razumni zahtjevi”, rekao je. “Nerazumno je to što je do sada bilo moguće postati državljanin, a da ne znate ništa o Švedskoj i da ne govorite ni riječ švedskog”. N. B.