UBNOR: Trajna borba protiv fašizma nužnost i sadašnjih generacija

Članovi Udruženja boraca NOR-a Glavnog grada obišli su spomenike posvećene poginulim borcima NOR 1941–1945. i žrtvama fašističkog terora i borcima poginulim u balkanskim i Prvom svjetskom ratu.

Kako su kazali, u godini sjećanja na slavni 13-ojulski ustanak crnogorskog naroda članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Glavnog grada Podgorica obišli su spomenike u Bratonižićima, Brskutu i Lijevoj Rijeci, položili cvijeće, odali počast i evocirali uspomene na hrabre borce, rodoljube i žrtve fašističkog terora iz vremena NOB-e 1941–1945. godine i poginule borce iz ovih krajeva u balkanskim i I svjetskom ratu.

Prolazeći pored drugih spomen-obilježja tokom, kako je saopšteno, ovog boračkog pohoda na putu prema Lijevoj Rijeci, učesnici su se sa dužnim poštovanjem sjetili svih ličnosti i događaja.

“Posebno, 20 neznanih boraca 5. i 9. crnogorskih udarnih brigada i 2. dalmatinske brigade poginulih u borbama sa neprijateljem 1943. i sahranjenih na groblju u Mrkama (Bioče), prve velike partizanske akcije na Jelinom Dubu izvedene 18. oktobra 1941. godine u kojoj je je uništena italijanska kolona, 54 strijeljanih rodoljuba od 18. do 21. oktobra 1941. čija su imena ispisana na spomen obilježju u Biočima, zatim, narodnih heroja Jugoslavije iz vremena II svjetskog rata rođenih ili poginulih u ovom kraju, Radosava Popovića, Miloša Gilića, Jova Grujića, Šćepana Đukića, Vukmana Kruščića i Miladina Popovića”, navodi se u saopštenju.

Borivoje Banović, predsjednik UBNORA Podgorice, pozdravio je učesnike u Bratonožićima (Pelev brijeg) i podsjetio na brojno i uspješno učešće boraca i naroda ovog kraja u NOB-u.

Posebno je naglasio značaj partizanske akcije na Jelinom Dubu, koja je kvalieitom organizacije i uspješnim izvođenjem natjerala fašističku italijansku okupacionu komandu da de facto prizna partizane kao regularnu vojsku.

Goran Sekulović obratio se prisutnima kod spomenika u Brskutu. Između ostalog istakao je da spomenik simbolizuje borbe i bitke za slobodu Brskućana u balkanskim ratovima, I i II svjetskom ratu.

“Našli su se tako zajedno đed i unuk, otac i sin, izvršena je spona tri generacije. Generacija partizana, komunista, skojevaca, rodoljuba, patriota i antifašista, koja se rađala kada su njeni i naši preci ginuli za slobodu Crne Gore i ostavljali kosti na brojnim bojištima ili umirali po logorima Boldagosona, Nađmeđera, Vuksanlekića itd., oduševljavala se njihovim junaštvom, napajala se podvizima sa Bardanjolta, Taraboša, Bregalnice, Foče, Kalinovika, Mojkovca, Višegrada, Lovćena”, naveo je.

Vojo Milošević, član Glavnog odbora SUBNORA Crne Gore, govoreći na Spomen kompleksu u Lijevoj Rijeci detaljno je opisao masovnost i konkretno učešće boraca Ljevorečkog kraja u NOB-i, napominjući da je od njih preko 250 čak 72 ostavilo život na ratištima Crne Gore i bivše Jugoslavije.

Milošević je, naglašavujući trajni istorijski značaj i djelo partizanske borbe, tradicionalno slobodarstvo, patriotizam i antifašizam kao trajne vrijednosti crnogorskog društva, na kojima se temeljiiIa naša sadašnjost i naša budućnost, naveo da Crna Gora živi izuzetno opasna vremena u kojima domaće snage sa platforme neočetništva i velikodržavne strukture „srpskog sveta” planski rade na razgradnji i u krajnjem na nestanku samostalne i nezavisne crnogorske države.

“Sve više Crkva Srbije i druge konzervativno-desne nacionalne strukture u našoj zemlji, a, posebno, Srbiji, traže izjednačavanje izdajničkog četničkog sa slobodarskim partizanskim pokretom uz veličanje četništva i pokušaj rehabilitacije presuđenih ratnih zločinaca Draže Mihajlovića i Pavla Đurišića, čiji su spomnik pokušali da postave u selu Gornje Zaostro”, naveo je Milošević.

Zato trajna i neprestana borba protiv fašizma, orema njegovim riječima, tog najvećeg zla čitavog čovječlanstva, sve je veća i značajnija potreba i nužnost i sadašnjih generacija boraca, antifašista, rodoljuba i slobodara naše zemlje.

“Uspješna borba sadašnjih generacija za očuvanje pune nezavisnosti, samostalnosti i suverenosti Crne Gore kao NATO zemlje i njen brži prijem u Evropsku uniju, kao i njen svekoliki društveno-ekonomski razvoj, u suštini znače nastavak i dalji istorijski iskorak u ostvarivanju svetih slobodarskih, povijesno neprekinutih snova i ciljeva crnogoroskih rodoljuba i partizanskih boraca koji su jurišali i na nebo u cilju oslobođenja zemlje od okupatora i domaćih izdajnika”, zaključio je Milošević.