UŽIVO Američko Ministarstvo finansija upozorilo brodare da ne plaćaju takse za Hormuz, čak ni u vidu donacija

Kineski ambasador pri UN-u Fu Cong izjavio je da je hitno potrebno održati primirje u ratu s Iranom i da je siguran da će pitanje Hormuškog moreuza biti visoko na dnevnom redu ako on i dalje bude zatvoren kada predsjednik SAD Donald Tramp ovog mjeseca posjeti Kinu.

Fu je novinarima u Ujedinjenim nacijama rekao da moreuz mora biti ponovo otvoren što je prije moguće. Naveo je da je Kina veoma zabrinuta zbog nedavnih izjava da je primirje privremeno i da je potrebno pokrenuti novi talas napada, prenosi agencija Rojters.

"Iran treba da ukine ograničenja u Hormuškom moreuzu, a SAD treba da ukinu pomorsku blokadu", rekao je.

"Najhitnije pitanje je očuvanje primirja. Primirje mora trajati i moraju se voditi pregovori u dobroj vjeri između dvije strane", dodao je.

"Mislim da međunarodna zajednica treba da se mobiliše i podigne glas protiv nastavka borbi".

Upitan o planiranoj Trampovoj posjeti Kini ovog mjeseca, rekao je: "Siguran sam da će, ako Hormuz i dalje bude zatvoren kada predsjednik Tramp dođe u Kinu, to pitanje biti visoko na dnevnom redu bilateralnih razgovora".

Fu je takođe odbacio tvrdnje pojedinih američkih zvaničnika o vojnoj saradnji između Kine i Irana kao "lažne".

Fu je govorio na početku jednomjesečnog kineskog predsjedavanja Savjetom bezbjednosti UN-a i najavio da će kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji 26. maja predsjedavati sjednicom Savjeta.

Stejt department nije odgovorio na pitanje da li postoje planovi da se američki državni sekretar Marko Rubio sastane s Vangom tokom njegove posjete SAD.

Bijela kuća saopštila je da neće iznositi detalje privatnih diplomatskih razgovora, nakon pitanja o novom iranskom predlogu Sjedinjenim Državama koji je proslijeđen preko pakistanskih posrednika.

"Ne iznosimo detalje privatnih diplomatskih razgovora. Predsjednik Tramp je jasno rekao da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje, a pregovori se nastavljaju kako bi se osigurala kratkoročna i dugoročna nacionalna bezbjednost Sjedinjenih Država", rekla je portparolka En Keli za Rojters.

Američko Ministarstvo finansija upozorilo je da se svi brodari koji plaćaju takse Iranu za prolaz kroz Hormuški moreuz, uključujući i dobrotvorne donacije organizacijama poput Iranskog Crvenog polumjeseca, izlažu riziku od kaznenih sankcija.

Hormuški moreuz jedna je od strateški najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, kroz koju prolazi oko 20 odsto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom i tečnim prirodnim gasom.

Teheran je predložio naknade ili takse za brodove koji prolaze kroz moreuz, kao dio prijedloga za okončanje rata s Izraelom i Sjedinjenim Državama.

Upozorenje Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija navodi da su SAD upoznate s iranskim prijetnjama brodarstvu i zahtjevima za plaćanja radi bezbjednog prolaza kroz moreuz.

Upozorenje je uslijedilo pošto je Iran poslao najnoviji prijedlog za pregovore sa SAD pakistanskim posrednicima, što bi moglo poboljšati izglede za izlazak iz zastoja u naporima da se okonča rat s Iranom, prenosi agencija Rojters.

OFAC je naveo da zahtjevi mogu uključivati više opcija plaćanja, uključujući klasičnu valutu, digitalnu imovinu, kompenzacije, neformalne razmjene ili druga plaćanja u naturi, poput navodno dobrotvornih donacija Iranskom Crvenom polumjesecu, fondaciji Bonyad Mostazafan ili računima iranskih ambasada.

"OFAC izdaje ovo upozorenje kako bi upozorio američka i neamerička lica na rizik od sankcija ukoliko izvrše takva plaćanja iranskom režimu ili od njega traže garancije za bezbjedan prolaz", navodi se. "Ti rizici postoje bez obzira na način plaćanja".

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je danas stav Francuske da ne učestvuje u ratu na Bliskom istoku, uprkos francusko-britanskoj inicijativi za obezbjeđivanje Horrmuškog moreuza.

"Pošto ciljevi nisu bili jasno definisani i operacije su sprovedene van granica međunarodnog prava, jednostavno nije bilo zamislivo da Francuska učestvuje", rekao je Baro za francusku onlajn BFMTV.

Prema njegovim riječima, međunarodna misija koju predvode Francuska i Velika Britanija radi olakšavanja obnavljanja saobraćaja u Hormuškom moreuzu, finalizuje se kako bi bila spremna, kada dođe vrijeme, da interveniše za lakši protok saobraćaja.

"Više od 50 zemalja je okupljeno da doprinese čišćenju mina i pratnji brodova", rekao je Baro.

"Moramo učiniti sve što je moguće da spriječimo obnavljanje neprijateljstava, jer su od početka ovog rata – koji nismo odobrili i u kojem nismo učestvovali – rizici zaoštravanja izuzetno visoki i nose velike posljedice po globalnu ekonomiju, a samim tim i po naš svakodnevni život, živote Francuskinja i Francuza i živote naših preduzeća", dodao je Baro.

Visoki zvaničnik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) rekao je danas da se Teheranu ne može vjerovati kada je riječ o bilo kakvim jednostranim aranžmanima koje pravi za Hormuški moreuz, što ukazuje na duboko nepovjerenje svih strana dok su napori za okončanje rata s Iranom i dalje u zastoju, piše agencija Rojters.

Dva mjeseca od početka sukoba, taj vitalni morski kanal i dalje je uglavnom zatvoren zbog iranske blokade, a američka mornarica blokira izvoz iranske sirove nafte. Blokada je prekinula 20 odsto svjetskih isporuka nafte i gasa, podigla globalne cijene energenata i pojačala zabrinutost da će doći do ekonomskog pada.

Prekid vatre je na snazi od 8. aprila, ali izvještaji da će predsjednik Sjedinejnih Američkih Država (SAD) Donald Tramp biti informisan o planovima za nove vojne udare kojima bi se Iran primorao na pregovore podigli su globalne cijene nafte u četvrtak u jednom trenutku na najviši nivo u četiri godine.

Iran je aktivirao protivvazdušnu odbranu i planira širok odgovor ako bude napadnut, pošto procjenjuje da će uslijediti kratak, intenzivan američki udar, moguće praćen izraelskim napadom, rekla su za Rojtersdva visoka iranska izvora pod uslovom anonimnosti.

Brz ishod pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) je "veoma nerealan", izjavio je danas portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaei.

"Očekivati da se postigne rezultat (pregovora) u kratkom roku, bez obzira na posrednika, djeluje mi veoma nerealno", rekao je Bagaei za iransku državnu televiziju.

On je dodao da Iran ne očekuje "dobronamjernost" od SAD, navodeći da se američki "kredibilitet" za pregovore dovodi u pitanje zbog nedostatka spremnosti.

"Ne može se istovremeno reći: 'Hajde da vodimo dijalog' i tokom tog dijaloga preduzimati akcije koje su u suprotnosti sa duhom diplomatije", rekao je Bagaei.

Portparol iranske diplomatije je rekao da je moguće da dođe do obnavljanja vatre sa jedne strane".

"Moramo da budemo spremni na svaku eventualnost", dodao je on.

Američki predsjednik Donald Tramp nedavno je na neodređeno vrijeme produžio primirje koje su SAD i Iran dogovorili 7. aprila, a koje je u velikoj mjeri zaustavilo borbe koje su počele 28. februara.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je iranska valuta pala na rekordno nizak nivo, usred pojačanog ekonomskog pritiska i američke blokade iranskog izvoza nafte i brodskih ruta.

"Sa zatvaranjem njihove naftne industrije i sunovratom valute, došlo je vrijeme da iranski režim prizna da narod Irana zaslužuje mnogo bolje od ruševina koje im nudi sadašnji režim", napisao je Besent na mreži Iks

Dodao je da "iranski narod zaslužuje novo doba, koje korumpirani i nefunkcionalni iranski režim nije u stanju da obezbijedi".

Protivvazdušni sistemi aktivirani su u iranskoj prijestonici Teheranu kasno 30. aprila, nakon izvještaja o mogućem prisustvu dronova, javili su iranski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema navodima novinskih agencija Tasnim i Fars, koje su povezane s Iranskom revolucionarnom gardom, u više dijelova grada čula se protivavionska paljba, dok su snage odgovarale na, kako je navedeno, "male letjelice i izviđačke dronove" iznad Teherana.

U prvim izvještajima nije bilo jasno da li je riječ o vojnoj vježbi ili o operativnoj reakciji na stvarnu prijetnju. Kasnije je saopšteno da su sistemi korišteni za djelovanje protiv vazdušnih objekata, ali bez dodatnih detalja o njihovom porijeklu ili da li je neka od letjelica oborena.

Iranski mediji su naveli da su aktivnosti prestale nakon približno 20 minuta te da se situacija u Teheranu vratila u normalu, bez izvještaja o materijalnoj šteti ili žrtvama.

Ovaj incident dolazi u vrijeme prekida direktnih sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, nakon što je od 8. aprila na snazi primirje koje je zaustavilo eskalaciju vojnih aktivnosti između dvije strane.

Američko-iranski prekid vatre, koji je počeo početkom aprila, "okončao" je neprijateljstva između dvije strane za potrebe predstojećeg kongresnog roka o ratnim ovlašćenjima, izjavio je u četvrtak visoki zvaničnik administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa, prenosi agencija Rojters.

Tramp je do danas imao rok da okonča rat s Iranom ili da Kongresu obrazloži njegovo produženje, ali je najvjerovatnije da će taj datum proći bez promjene toka rata.

"Za potrebe Rezolucije o ratnim ovlašćenjima, neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, okončana su", rekao je zvaničnik, opisujući stav administracije.

Od početka krhkog prekida vatre prije više od tri sedmice nije bilo razmjene vatre između oružanih snaga SAD i Irana, dodao je zvaničnik.

Ranije su analitičari i saradnici u Kongresu rekli da očekuju da Trump obavijesti Kongres da planira produženje od 30 dana ili da ignoriše rok, uz argument administracije da prekid vatre označava kraj sukoba.

Zakon iz 1973. godine omogućava predsjedniku da 60 dana vodi vojnu akciju prije nego što je okonča, zatraži odobrenje Kongresa ili zatraži produženje od 30 dana na osnovu "neizbježne vojne nužde" radi bezbjednosti oružanih snaga.

Rat s Iranom počeo je vazdušnim napadima koje su Izrael i SAD pokrenuli 28. februara. Tramp je 48 sati kasnije formalno obavijestio Kongres o sukobu, čime je pokrenut rok od 60 dana, koji ističe 1. maja.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset rekao je u četvrtak na saslušanju u Senatu da razumije da je rok od 60 dana zaustavljen tokom primirja. Opozicione demokrate su to osporile, navodeći da ne postoji takva zakonska odredba.

Ustav SAD propisuje da samo Kongres, a ne predsjednik, može proglasiti rat, ali se to ograničenje ne primjenjuje na operacije koje administracija predstavlja kao kratkoročne ili kao odgovor na neposrednu prijetnju.

Trampova Republikanska stranka ima tijesnu većinu u oba doma Kongresa. Demokrate su od početka rata pokušavale da usvoje rezolucije kojima bi primorale Trampa da povuče američke snage ili dobije odobrenje Kongresa.

Iran je na napade SAD i Izraela od 28. februara odgovorio vlastitim udarima na Izrael i zalivske države u kojima se nalaze američke baze. Američko-izraelski napadi na Iran i izraelski napadi u Libanu ubili su hiljade ljudi i raselili milione.