Više od 214 miliona u državnim obveznicama: Osiguravači prihodovali više, ali dobit pala na 11,9 miliona eura

Sektor osiguranja lani imao dobit od 11,9 miliona, što je za 600.000 manje nego godinu ranije

Iz Agencija za nadzor osiguranja objasnili da je pad dobiti posljedica rasta troškova i makroekonomskih pritisaka

Osam od devet osiguravajućih kuća poslovalo pozitivno, a sektor je nastavio stabilno, solventno i likvidno poslovanje, uz visok nivo ažurnosti u rješavanju šteta

Crnogorsko tržište osiguranja prošle godine je ostvarilo neto dobit od 11,9 miliona eura, što je pad od 4,6 odsto manje nego godinu ranije kada je dobit bila 12,5 miliona, a pad dobiti je posljedica rasta troškova i makroekonomskih pritisaka.

Prema Izvještaju o stanju na tržištu osiguranja, koji je pripremila Agencija za nadzor osiguranja (ANO) i koji je ušao u skupštinsku proceduru, osam od devet osiguravajućih kuća poslovalo je pozitivno, a sektor je nastavio stabiino, solventno i likvidno poslovanje, uz visok nivo ažurnosti u rješavanju šteta.

“Usporavanje privrednog rasta na 2,7% uz stopu inflacije od 3,9% u 2025. godini stvorilo je složeniji makroekonomski okvir za poslovanje. Na strani tražnje, inflatorni pritisci su uticali na kupovnu moć građana i nametnuli potrebu za pažijivijim upravijanjem operativnim troškovima u korporativnom sektoru. Uprkos ovim izazovima, tržište osiguranja je zadrzalo snažnu dinamiku rasta iz prethodnih godina, ostvarivši nominalini rast od 10,5%. Ovaj pozitivan trend primarno je oslonjen na stabilnost i dominantno učešće neživotnih osiguranja, čije ključne linije i obavezni karakter funkcionišu kao stabilizator tržišta u volatilnim vremenima, uz istovremeni nastavak pozitivnog doprinosa dobrovoijnih neživotnih osiguranja i segmenta životnih osiguranja. Na strani ponude, inflacija je nastavila da vrši pritisak na rast troškova poslovanja osiguravača i troškova rješavanja odštetnih zahtjeva, ali je sektor uspješno amortizovao ove pritiske, kao i specifične sistemske rizike u domenu IT bezbjednosti i klimatskih (ESG) promjena”, istakli su iz ANO čiji je predsjednik Savjeta Marko Ivanović.

Podaci pokazuju da je aktiva osiguravajućih kuća dostigla sumu od 370,3 miliona eura, što predstavlja rast od 10,3 odsto u odnosu na uporedni godišnji period kada je aktivna iznosila 335,7 miliona.

Analiza Agencije pokazuje da su osiguravači i tokom 2025. godine nastavili investicionu politiku iz prethodnog perioda, pri čemu su državne obveznice ostale dominantan oblik ulaganja zbog prihvatljivog nivoa rizika, zadovoljavajućih prinosa i likvidnosti. Istovremeno, ograničena aktivnost na crnogorskom tržištu kapitala i visoki transakcioni troškovi na inostranim tržištima uticali su na zadržavanje takve investicione strategije. Ukupna ulaganja u obveznice na kraju 2025. godine iznosila su 264,9 miliona eura, u odnosu na 240,1 milion eura godinu ranije, što čini 71,5 odsto ukupne aktive sektora osiguranja. Od toga je 214,5 miliona eura uloženo u državne obveznice Crne Gore (2024: 211,3 miliona eura), što, kako navodi Agencija, ukazuje na visok nivo koncentracije ulaganja i izloženost kreditnom riziku jednog emitenta. U dugoročne državne obveznice plasirano je 180,5 miliona eura, dok je u kratkoročne uloženo 34 miliona eura.

Podaci pokazuju da je ukupna bruto fakturisanu premiju bila 148,3 miliona eura, što predstavija rast od 10,5%, odnosno za 14,1 milion eura u odnosu na premiju ostvarenu u 2024. godini. Posmatrano prema grupama osiguranja, ukupna premija životnih osiguranja iznosila je 30,9 miliona i zabilježila je rast od 11,3%, dok je ukupna premija neživotnih osiguranja iznosila 117,4 miliona i ostvarila je rast od 10,3% u odnosu uporedni godišnji period.

“Kao i na drugim tržištima u razvoju, dominantno učešće u ukupnoj premiji ostvaruju neživotna osiguranja, uz najveću zastupljenost obaveznih osiguranja. U 2025. godini došlo je do blagog rasta učešća premije dobrovoljnih osiguranja u odnosu na 2024. godinu”, navodi se u izvještaju.

Analiza ANO pokazuje da je lani najzastupljenija vrsta osiguranja na tržištu i dalje osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila sa fakturisanom premijom od 51,2 milion eura, što predstavlja 34,5% ukupne tržišne premije, a u odnosu na 2024. zabilježen je blagi pad učešća od 0,9 procentnih poena.

“Pored ove vrste, značajno učešće u ukupnoj premiji ostvarili su i osiguranje života (18,9%), osiguranje od posljedica nezgode (11,7%), osiguranje motornih vozila (8,9%) te ostala osiguranja imovine (8,6%). Navedenih pet vrsta zajedno čini 82,6% ukupne tržišne premije u 2025. godini što je na istom nivou kao i u 2024. godini. Ovi pokazateiji ukazuju na visok stepen koncentracije tržišta”, istakli su iz ANO.

Podaci pokazuju da najveći doprinos ukupnoj premiji neživotnih osiguranje ostvaruje Podgorica, sa učešćem od čak 50% ukupnog tržišta, što potvrduje, navodi ANO, da je glavni grad glavni ekonomski i administrativni centar države, sa najvećom koncentracijom stanovništva, privednih subjekata i vozila, što dominantno utiče na obim osiguranja. Na drugom mjestu nalazi se Nikšić, sa učešćem od 11,7%, dok značajan doprinos daju i opštine Bar (5,2%), Budva (4,3%), Tivat (3,4%), Herceg Novi (3,2%) i Bijelo Polje (3,2%).

“Primorski region posebno se izdvaja po visokom prosječnom iznosu polise, što može biti povezano sa razvijenijim turizmom, skupljom imovinom i većim brojem luksuznih vozila i poslovnih aktivnost”, ocjena je ANO.

Najveći doprinos ukupnoj premiji životnih osiguranje ostvaruje Podgorica, sa učešćem od čak 47,6%. Pored Podgorice, značajan doprinos ostvaruju Nikšić (7,9%), Budva (6,8%), Bijelo Polje (5,9%), Kotor (5,3%), kao i Bar i Herceg Novi sa po 4,8% učešća.

“Posmatrajući raspodjelu premije kod neživotnih osiguranja, evidentno je da je ravnomjerna distribucija između pravnih i fizickih lica. Fizička lica najčešće ugovaraju osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, osiguranja od posljedica nezgode, kasko i putno osiguranje, dok pravna lica dominantno zaključuju imovinska osiguranja, osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, kasko, osiguranje od posljedica nezgode i zdravstveno osiguranje”, navodi Agencija.

Na crnogorskom tržištu osiguranja prošle godine poslove osiguranja je obavljalo devet osiguravajućih kuća, od kojih su četiri za poslove životnih osiguranja (Grave, Lovćen životno, Unika životno i Viner štediše) i pet kuća za poslove neživotnih osiguranja (Lovćen neživotno, Unika neživotno, Sava, Đenerali i Grawe neživotno).

Osiguravači su lani isplatili 65,5 miliona eura što predstavija rast od 9 odsto u

odnosu na 2024. godinu kada je isplaćeno 60 miiona.

Iz ANO su objasnili da je ovom rastu doprinio rast broja odštetnih zahtjeva i rast troškova rješavanja odštetnih zahtjeva, usled inflatornih kretanja u ekonomiji.

“Posmatrano na agregatnom nivou, ukupan broj šteta za rješavanje u 2025. godini je iznosio 111.457 i povećan je za 16,4% u odnosu na 2024. godinu kada je iznosio 95.762. Rastu je najviše doprinio rast broja šteta u neživotnom, dok je ukupan broj šteta kod životnog osiguranja iznosio 4.002 i nije došlo do značajne promjene broja šteta za rješavanje u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. godini ostvaren je visok nivo ažurnosti u rješavanju šteta, jer je od ukupnog broja šteta za rješavanje 91,6% riješeno”, objasnili su iz ANO.

Kada je u pitanju raspored tržišnog učešća osiguravajućih kuća, najveće tržišno učešće mjereno bruto fakturisanom premijom zadržalo je Lovćen osiguranje sa 27,7 odsto učešća (41miliona premije). Zatim slijedi Sava osiguranje sa 17,7 odsto učešća (26,1 miliona premija), Unika neživotno osiguranje 16 odsto (23,7 miliona eura), Đenerali Montenegro sa 9,9 odsto (14,7miliona), Viner štediše životno osiguranje sa 9,6 odsto (14,3milion premija), Grave neživotno osiguranje sa 8 odsto (11,8 miliona premija), Grave osiguranje sa 5,1 odsto (7,6 miliona premija), Lovćen životna osiguranja sa 5 odsto (7,4 miliona premija) i Unika životno osiguranje sa 1,1 odsto (1,6 miliona eura).