Niko neće precizne propise o izboru šefa države: Vlast i opozicija zažmuruili na preporuke CDT-a

CDT poručivao da biračima treba dozvoliti da potpisom podrže više od jednog kandidata na predsjedničkim izborima

Ukazali da je jedan od ključnih problema nepostojanje odredbe koja bi Ustavni sud obavezala da o žalbi odluči u jasno definisanom roku

Da vlast i opozicija neće da prihvate preporuke civilnog sektora prilikom usvajanja zakona – već jedino žele tehnički da “našminkaju” propise – pokazale su ne samo izmjene akata o izboru odbornika i poslanika i finansiranju partija, već i promjene Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, usvojene ove sedmice.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predlagao je, kako je rečeno “Vijestima” iz te nevladine organizacije, strankama vlasti i opozicije da se taj propis izmijeni na način da se uvede pravičniji sistem potvrđivanja kandidatura za šefa države, precizno uredi drugi krug predsjedničkih izbora, propišu jasni rokovi za odlučivanje po izbornim žalbama i pooštri kontrola trošenja budžetskih sredstava za kampanju.

Međutim, od navedenih preporuka skoro nijedna nije uvažena (izmjene se dijelom odnose na precizno uređenje drugog kruga izbora za predsjednika, što je bila jedna od sugestija CDT-a, ali oni su tražili da se to uradi na način da se bolje urede važni procesni i materijalni aspekti).

Izmjene su, kako je i navela Vlada koja je bila njihov predlagač, tehničke, terminološke, bez suštinskog zadiranja u pitanja koja je CDT identifikovao kao ključna (kandidature, jemstvo, rokovi Ustavnog suda, finansiranje kampanje). CDT je bio član neformalne radne grupe koja je radila na izmjenama izbornih zakona. Nju su još činili najjači subjekti vlasti i opozicije, Pokret Evropa sad i Demokratska partija socijalista, predstavnici Vlade, Agencije za sprečavanje korupcije, ODIHR-a (Kancelarija OEBS-a) i Centra za monitoring.

Vlada je u obrazloženju izmjena navela da se one donose zbog usklađivanja terminologije s važećim izbornim zakonodavstvom, odnosno Zakonom o izboru odbornika i poslanika, u kom je naziv “Državna izborna komisija” (DIK) promijenjen u “Centralna izborna komisija”. Takođe, uočena je potreba da se precizira odredba kojom se uređuje utvrđivanje nevažećih glasačkih listića, kako bi se otklonile moguće nejasnoće u njenoj primjeni.

“Istovremeno, važeći zakon ne sadrži izričitu odredbu o primjeni pojedinih procesnih pravila na sprovođenje drugog kruga izbora predsjednika. Stoga je potrebno detaljnije urediti ovo pitanje radi obezbjeđivanja pravne sigurnosti i ujednačene primjene zakona”, piše u obrazloženju.

U zakon je dodat novi član, 19a, kojim je predviđeno da se članovi od 11 do 15 (način glasanja, nevažeći listić, rokovi za utvrđivanje rezultata) primjenjuju na postupak izbora predsjednika i u drugom krugu glasanja.

CDT je u sugestijama, u koje su “Informacije CG” imale uvid, naveo da je posebnu pažnju trebalo posvetiti pitanjima potvrđivanja kandidatura za predsjednika i sprovođenja drugog kruga izbora.

“Dosadašnja praksa pokazala je da postojeći model potvrđivanja kandidatura ne pruža dovoljne garancije zaštite integriteta izbornog procesa. Javnost je u više navrata opravdano sumnjala da su pojedine kandidature potvrđivane na osnovu falsifikovanih potpisa, gdje je došlo do neovlašćenog prikupljanja i korišćenja ličnih podataka građana, a u toku predsjedničkih izbora 2018. i 2023. godine veliki broj građana je prijavio zloupotrebe ličnih podataka”, podsjetili su.

Zato je, kako su kazali, potrebno razmotriti novi model potvrđivanja kandidatura, uključujući mogućnost da jedan birač podrži više kandidatura, smanjenje broja potrebnih potpisa u skladu s međunarodnim standardima, precizniju provjeru potpisa ili alternativne modele poput razumnog izbornog jemstva.

CDT ističe da posebnu pažnju zahtijeva uređenje drugog kruga predsjedničkih izbora.

“Vlada je ovo pitanje pokušala da adresira Predlogom zakona, utvrđenim na sjednici 2. jula, ali veliki broj važnih procesnih i materijalnih aspekata i dalje ostaje neuređen”, kazali su.

Zbog toga je tim CDT-a uputio preporuke koje su ranije pripremili u saradnji s bivšim predsjednikom DIK-a Nikolom Mugošom.

Jedna od preporuka je kreirati novi sistem potvrđivanja kandidatura na izborima, jer, kako je objašnjeno, međunarodne preporuke upućuju na to da bi biračima trebalo da bude dozvoljeno da potpisom podrže više od jedne liste ili kandidata/kinja.

Takođe, kako se dodaje, zahtjev da se za potvrđivanje kandidature na predsjedničkim izborima prikupe potpisi 1,5 odsto upisanih birača je pretjeran, i u suprotnosti sa standardom od najviše jedan odsto, kako je definisano u Kodeksu dobrog vladanja u izbornim pitanjima Venecijanske komisije.

Govoreći o pitanju moguće alternative prikupljanja potpisa, CDT napominje da u uporednoj praksi postoji sistem koji podrazumijeva polaganje određenog izbornog jemstva (novca), koje ne bi bilo preveliko i koje bi se dobijalo nazad ukoliko bi učesnici izbora prešli određeni procenat glasova na izborima.

“Ukoliko se ostane pri sistemu prikupljanja potpisa, moraju se uspostaviti jasna pravila za njihovu provjeru u skladu s međunarodnim standardima. U svjetlu problema s masovnim zloupotrebama, treba razmisliti o modelu ovjere potpisa podrške kod notara”, istakli su.

CDT je ukazao da zakonom treba precizirati nedoumice vezane za drugi krug predsjedničkih izbora i precizirati rokove za odlučivanje po izbornim žalbama.

Podsjećaju da je tokom izbora 2023. započet postupak sprovođenja drugog kruga izbora, a da prethodno nije bilo odlučeno o žalbama iz prvog kruga.

“Ključ problema kad je u pitanju zaštita biračkog prava je suštinsko nepostojanje odredbe koja bi Ustavni sud obavezala da o žalbi odluči u jasno definisanom i predvidivom roku. U tom smislu, nemoguće je ovo pitanje vezano za drugi krug pravno valjano urediti bez unapređenja sistema pravne zaštite, uključujući izmjene Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore”, navodi CDT.

Jedna od preporuka CDT-a bila je i preciziranje pravila i kontrole budžetskih sredstava za izborne kampanje.

Podsjetili su da kontrola i transparentnost finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja i dalje predstavlja jednu od slabih tačaka izbornog sistema, na šta kontinuirano ukazuju i relevantne međunarodne institucije.

CDT podsjeća na situaciju iz 2023, kad je jedan predsjednički kandidat (Jovan Radulović) prijavio da tokom izborne kampanje nije imao nijedan trošak, dodajući da ostaje otvoreno pitanje na šta je potrošio novac koji je od države dobio za troškove kampanje.

CDT je istakao u sugestijama da kredibilitet izmjena izbornog zakonodavstva zavisi ne samo od sadržaja predloženih rješenja već i od kvaliteta procesa kroz koji se do njih dolazi.

Poručili su da izborna pravila moraju biti oblikovana kroz transparentan, inkluzivan i odgovoran proces, zasnovan na preporukama međunarodnih i domaćih posmatrača, nalazima iz prethodnih izbornih ciklusa i potrebi jačanja povjerenja građana u izborni proces.

“Smatramo da je, prije razmatranja pojedinačnih rješenja, neophodno naglasiti da izmjene Zakona o izboru predsjednika Crne Gore ne mogu biti zamjena za sveobuhvatnu izbornu reformu. Riječ je o zakonu koji uređuje samo jedan segment izbornog procesa, dok na kvalitet uslova za održavanje predsjedničkih izbora neposredno utiču i drugi izborni propisi koji se shodno primjenjuju i na ovu vrstu izbora”, naveli su.

To se, kako dodaju, naročito odnosi na izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika koji u toku julske reforme 2025. godine nije pretrpio značajnije promjene kad se to tiče ispunjavanja preporuka koje su vezane za proces kandidature, zaštitu biračkog prava, medijsko predstavljanje, promjenu izbornog sistema i druge važne teme.