Dobrotski Ivanovići – tragovi bratstva koje je obilježilo Boku

U Kotoru će sjutra biti predstavljena monografija Željka Brguljana o znamenitoj bokeljskoj pomorsko-trgovačkoj familiji

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru sjutra, 28. avgusta, u 20 sati, biće predstavljena monografija „Dobrotski Ivanovići – Povijesni i kulturni tragovi jednog bokeljskog pomorsko-trgovačkog bratstva“, autora profesora Željka Brguljana.

Knjigu će predstaviti direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore, mr Maja Uskoković, muzejska savjetnica Radojka Abramović, akademik Stjepan Ćosić i autor.

Dobrotski Ivanovići bili su poznati brodovlasnici, trgovci i dobrotvori, ugledne ličnosti u crkvenim krugovima, ali i borci protiv gusara. Rodoslovno stablo ovog bratstva u Boki može se pratiti od 1550. godine, dok se već 1694. Ivanovići bilježe kao članovi Bratovštine bokeljskih pomoraca Svetog Jurja i Tripuna u Veneciji. Među njima je bilo i osam predstojnika, odnosno gvardijana, ove bratovštine, dok je iz redova Ivanovića poteklo ukupno devet načelnika Dobrotske opštine, koja je postojala od 1717. do 1947. godine.

Od 18. do 20. vijeka Ivanovići su dali 70 pomoraca, među kojima 47 kapetana, jednog poručnika i 22 mornara. Tokom 18. vijeka posjedovali su 28 brodova, među kojima deset velikih tartana, dok su u 19. vijeku raspolagali sa 22 broda -šest brigantina, tri pulake i 13 pjelega.

Njihova trgovačka djelatnost odvijala se na relaciji Grčka – Albanija – Mleci. U Draču su u drugoj polovini 18. vijeka, zajedno sa još jednom znamenitom dobrotskom pomorsko-trgovačkom familijom, Tripkovićima, imali preduzeće za izvoz duvana. Veoma značajna bila je i njihova trgovina sirom iz Grčke za Veneciju.

Željko Brguljan, rođen u Kotoru 1962. godine, hrvatski je slikar, istraživač kulturne baštine i publicista. Živi i radi u Zagrebu, dok mu je zavičajna Boka nepresušna inspiracija.

Stvara cikluse slika u kolažu i kombinovanoj tehnici, nadahnute Bokom, Venecijom, Parizom, ratnim stradanjima, djelima velikih majstora, posebno Velaskeza, kao i književnim djelima Lorke i Kalvina. U svom radu bavi se i temama koje kritički ukazuju na ekološko stanje svijeta.

Brguljan je priredio dvadesetak samostalnih izložbi, a grupno je izlagao na brojnim žiriranim izložbama, većinom u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Italiji, Švajcarskoj, Argentini, Litvaniji i Bugarskoj, kao i u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Dobitnik je više nagrada na izložbama u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegovi radovi nalaze se u muzejima i galerijama, kao i u privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inostranstvu.

Pored brojnih članaka o kulturnoj i pomorskoj baštini, većinom Boke kotorske, objavljenih u zbornicima, godišnjacima i časopisima, autor je više knjiga i monografija. Među njima se izdvajaju „Portreti bokeljskih jedrenjaka“ (Zagreb, 2006), „Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju“ (Prčanj – Zagreb, 2008), „Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića“ (Kotor – Zagreb, 2011), „Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju“ (Perast – Zagreb, 2015), „Život i djelo Ide Verona“ (Zagreb, 2017), „Priče sa Prčanja“ (Kotor, 2020), „Olujni kompas“ (Kotor – Zagreb, 2021), „Preci sv. Leopolda Bogdana Mandića“ (Zagreb, 2022) i „Život Meduze. Likovna svjedočanstva putovanja i stradanja Lloydova parobroda Medusa“ (Zagreb – Split, 2023).