Istočno krilo NATO-a se sprema za ruske provokacije

Poljska, Litvanija, Letonija i Estonija pojačavaju zaštitu ključne infrastrukture zbog straha od mogućih insceniranih napada

Sjeverni susjedi Rusije iz NATO-a pojačavaju bezbjednost oko brana, elektrana i infrastrukture za prirodni gas, što ukazuje na rastuću zabrinutost da bi Moskva mogla izvesti takozvani napad pod lažnom zastavom koristeći ukrajinske dronove.

Litvanija je prošle sedmice saopštila da Rusija razmatra mogućnost organizovanja takvog napada, dok su Poljska, Letonija i Estonija takođe upozorile na moguće sabotaže kojima bi se testirao odgovor NATO-a u trenutku kada se dovodi u pitanje posvećenost Sjedinjenih Država zapadnom vojnom savezu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov prošlog mjeseca izjavio je da su upozorenja o tajnim ruskim napadima “zastrašujuće priče” koje služe kao opravdanje za militarizaciju usmjerenu protiv Rusije.

Poljska i tri baltičke države, koje se graniče s Rusijom i na čijoj su teritoriji već pronađeni ukrajinski dronovi, ne žele ništa da prepuste slučaju.

“Nismo naivni. Vidimo informacije, čitamo između redova i radimo svoj dio posla”, rekao je za Rojters litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas.

On, premijer Letonije i četiri obavještajna i korporativna zvaničnika iz regiona podijelili su s Rojtersom nove detalje obavještajnih procjena i opisali mjere koje se preduzimaju radi zaštite infrastrukture.

“Povećavamo bezbjednost kritične infrastrukture i neprekidno razmjenjujemo informacije s obavještajnim službama o daljim koracima”, rekao je Kaunas.

Prošlog mjeseca Litvanija je rasporedila vojsku kao podršku specijalnim policijskim jedinicama radi obezbjeđenja terminala za uvoz tečnog prirodnog gasa, terminala za naftne derivate, ključnog energetskog voda prema Poljskoj i hidroelektrane Kruonis.

“Jasno poručujemo da ćemo se, ako bude potrebno, braniti”, rekao je Kaunas.

Premijer Letonije Andris Kulbergs izjavio je za Rojters da je pojačano obezbjeđenje oko svih objekata od ključne važnosti, uključujući branu na rijeci Daugavi u blizini Rige i podzemno skladište gasa Inčukalns.

“Potencijalna hibridna prijetnja danas je vjerovatnija nego ranije”, rekao je on.

Rusija je u maju optužila baltičke države da planiraju omogućiti ukrajinskim dronovima napade na rusku teritoriju, uz obećanje da će odgovoriti na takve akcije. Optužbe su izazvale negodovanje i bojazan da bi Moskva mogla sama organizovati takav napad kako bi opravdala odmazdu.

Jedan baltički obavještajni zvaničnik rekao je da procjene ukazuju na to da ruske vojne i obavještajne službe planiraju mogući napad pod lažnom zastavom na infrastrukturu u Rusiji, baltičkim državama ili Poljskoj, koristeći dronove ukrajinske proizvodnje, i to nekoliko dana nakon odobrenja najvišeg državnog vrha, uključujući predsjednika Vladimira Putina.

Najveća zabrinutost nije neposredna šteta, već mogućnost izazivanja političkog haosa u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje bi evropske članice i Sjedinjene Države raspravljale o tome kako i da li uopšte odgovoriti

Prema njegovim riječima, najveća zabrinutost nije neposredna šteta, već mogućnost izazivanja političkog haosa u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje bi evropske članice i Sjedinjene Države raspravljale o tome kako i da li uopšte odgovoriti.

Drugi zvaničnik iz regiona bio je oprezniji rekavši da su brojna upozorenja savezničkih obavještajnih službi ostavila snažan utisak na baltičke zemlje, ali da bi se napadi mogli dogoditi “bilo kada ili nikada”.

Moskva tvrdi da je Zapad, vođen “rusofobijom”, neprestano optužuje za zlonamjerne aktivnosti bez pružanja dokaza. NATO i ruska ambasada u Viljnusu nisu odmah odgovorili na zahtjeve Rojtersa za komentar.

Najveća poljska naftna i gasna kompanija Orlen analizira alternativne pravce za uvoz gasa u slučaju da postojeće rute budu ugrožene, rekao je izvor upoznat sa situacijom.

Kompanija uvozi 80 odsto gasa preko terminala za tečni prirodni gas u Švinoujšću na Baltičkom moru i podmorskog gasovoda iz Norveške. Kompanija Gaz-System, koja upravlja tom infrastrukturom, nalazi se u stanju pojačane pripravnosti.

Državna kompanija zadužena za izgradnju prve poljske nuklearne elektrane saopštila je da su se pojavili falsifikovani dokumenti s ciljem dovođenja javnosti u zabludu, te da tragovi vode ka području istočno od Poljske.

Kompanija sarađuje sa specijalnim službama i policijom, dok se istovremeno prati mogućnost sabotaže ili drugih prijetnji na lokaciji planirane elektrane.

Poljski operater elektroenergetske mreže i jedna vojna jedinica pojačali su mjere bezbjednosti oko energetskog voda prema Ukrajini, koji ima važnu ulogu u stabilizaciji ukrajinske mreže oštećene ratom.

U međuvremenu, neidentifikovani dronovi pojavljuju se širom Evrope. Prošle sedmice njemačke vlasti pronašle su dron sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale. Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt nazvao je incident hibridnim napadom, ali nije naveo ko bi mogao biti odgovoran.

Direktor poljskog Centra za istočne studije (OSW) Vojćeh Konončuk izjavio je da bi optužbe Moskve protiv baltičkih država mogle predstavljati uvod u buduće ruske akcije.

Prema njegovim riječima cilj bi mogao biti ponovno sticanje strateške prednosti, dok bi poruka Evropi bila da će se destabilizacija proširiti ukoliko evropske zemlje ne prihvate zahtjeve Moskve.

Najveća zabrinutost nije neposredna šteta, već mogućnost izazivanja političkog haosa u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje bi evropske članice i Sjedinjene Države raspravljale o tome kako i da li uopšte odgovoriti