Strah od novih protesta pojačava represiju u Iranu

Iranske vlasti pojačavaju pritisak na civilno društvo, dok raste broj pogubljenja i sužava se prostor za javno okupljanje i slobodno izražavanje

Iranske vlasti posljednjih mjeseci pojačale pritisak na novinare, umjetnike, aktiviste i građane, dok se istovremeno povećava broj pogubljenja i zatvaraju prostori koji su važili za rijetka mjesta društvene slobode, piše francuski Mond i ističe da je od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, 28. februara, represija nad civilnim društvom postala još izraženija.

Kao jedan od najupečatljivijih primjera navodi se slučaj poznate iranske fotoreporterke Jalde Moajeri koja je u nedjelju, 9. avgusta, objavila da je prvostepenom presudom osuđena na 15 godina zatvora.

Sud je, osim zatvorske kazne, naredio oduzimanje njenih fotoaparata i mobilnog telefona, zabranio joj bavljenje kulturnim i umjetničkim radom, obavljanje javnih funkcija, kao i korišćenje društvenih mreža. Prema presudi, Moajeri je proglašena krivom zbog “saradnje sa stranim medijima s ciljem jačanja cionističkog režima i Sjedinjenih Država” tokom ratnog perioda.

Fotoreporterka je za Mond rekla da joj nije bilo dozvoljeno da pregleda sudski spis i da zato nije ni mogla da sazna na osnovu kojih dokaza je osuđena. “Kada su službenici suda listali dokumenta preda mnom, vidjela sam da se u spisu nalaze moje fotografije i intervjui koje sam davala stranim medijima”, izjavila je ona. Francuski list navodi da je suđenje održano u junu u Teheranu i to bez njenog prisustva. Kako je objasnila, vlasti su pokušale da je pozovu telefonom, iako joj je SIM kartica ranije bila blokirana, što je metoda koju iranske vlasti posljednjih godina sve češće primjenjuju protiv kritičara režima.

“Zbog toga nisam ni znala da je saslušanje zakazano”, rekla je Moajeri.

Francuski list podsjeća da je upravo on objavio neke od fotografija koje je snimila tokom masovnih protesta u januaru, kao i fotografije sa sahrane jednog od ubijenih demonstranata. Fotografije su najprije objavljene anonimno, a kasnije pod njenim imenom, na njen zahtjev. Nedugo nakon toga, pripadnici iranskih obavještajnih službi upali su u njen dom u Teheranu i zaplijenili računar, telefon i drugu elektronsku opremu.

Moajeri je i ranije bila meta vlasti. Tokom protesta pokreta “Žena, život, sloboda” 2022. godine bila je uhapšena i nekoliko mjeseci provela je u pritvoru.

Ona namjerava da uloži žalbu na presudu, ali ne vjeruje da će uspjeti da je poništi.

“Moramo da tražimo novo suđenje jer je prethodno održano bez mog prisustva. Ipak, sumnjam da će presuda biti ukinuta. Mislim da će me na kraju poslati u zatvor na tri ili četiri godine”, rekla je ona.

Prema pisanju Monda, ovaj slučaj samo je jedan od pokazatelja šireg talasa represije koji se posljednjih mjeseci širi Iranom.

Ujedinjene nacije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i međunarodni stručnjaci više puta su upozorili na rast broja smrtnih kazni, posebno onih izrečenih demonstrantima i političkim zatvorenicima.

Krajem jula Amnesti internešnal je objavio izvještaj prema kojem je od početka godine najmanje 26 osoba pogubljeno zbog navodne povezanosti s protestima održanim u januaru. Organizacija tvrdi da je još najmanje 26 ljudi osuđeno na smrt na osnovu optužbi političke prirode.

Istovremeno, organizacija Iran hjuman rajts, čije je sjedište u Norveškoj, saopštila je da je od početka godine do kraja jula u Iranu pogubljeno najmanje 444 zatvorenika. Organizacija navodi da raspolaže informacijama o još više od 400 pogubljenja, ali da ti slučajevi još nisu mogli biti potvrđeni.

U posljednjih nekoliko sedmica vlasti su zatvorile desetine kafića i restorana u centru Teherana, posebno u četvrti Sanaji, koja je veoma popularna među mladima

Direktor organizacije Mahmud Amiri-Mogadam upozorio je da bi sukob sa SAD i Izraelom mogao poslužiti kao opravdanje za dodatno povećanje broja pogubljenja povezanih s navodnim prijetnjama nacionalnoj bezbjednosti.

Mond posebno ističe slučaj Abolfazla Sepahija Badžanija i Amirhoseina Safarija, dvojice muškaraca koji su krajem jula javno pogubljeni u Isfahanu.

Snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju građane koji negoduju zbog izvršenja smrtne kazne, a na pojedinim snimcima mogu se čuti i pucnji za koje se tvrdi da su ih ispalile bezbjednosne snage. Za sada nije poznato da li je u tom incidentu bilo žrtava ili novih hapšenja.

Prema navodima francuskog lista, represija nije ograničena samo na novinare i političke aktiviste. Gotovo stotinu poznatih ličnosti iz svijeta kulture i filma pozvano je na saslušanje nakon što su javno kritikovali novi talas pogubljenja.

U međuvremenu, pregovori između Irana i SAD o okončanju sukoba nalaze se u zastoju, dok se ekonomska situacija u zemlji dodatno pogoršava.

Jedan bivši novinar iz Teherana rekao je za Mond da vlasti strahuju od izbijanja novog talasa protesta.

“Vlasti se očigledno plaše novih demonstracija”, rekao je sagovornik lista, dodajući da i sam očekuje poziv bezbjednosnih službi, iako ne zna zbog čega.

U posljednjih nekoliko sedmica vlasti su zatvorile desetine kafića i restorana u centru Teherana, posebno u četvrti Sanaji, koja je veoma popularna među mladima.

Zvanično objašnjenje bilo je da vlasnici ne poštuju propise koji se odnose na obavezno nošenje hidžaba. Iako je zakon i dalje na snazi, Mond podsjeća da su patrole takozvane moralne policije posljednjih mjeseci uglavnom nestale s ulica, što je ukazivalo na nešto blaži pristup vlasti.

Međutim, novo zatvaranje lokala pokazuje da vlasti ne namjeravaju u potpunosti da odustanu od kontrole svakodnevnog života građana.

Pojedinim ugostiteljskim objektima dozvoljen je nastavak rada, ali tek nakon što su njihovi vlasnici potpisali obavezu da će zaposlene žene nositi veo i da neće dozvoljavati okupljanje gostiju na trotoarima i ulicama.

Prema navodima francuskog lista, prostor za sjedjenje ispred pojedinih kafića, koji je bio omiljeno mjesto okupljanja mladih, preko noći su uništile nepoznate osobe.

Slična situacija zabilježena je i izvan glavnog grada. Početkom avgusta policija je zatvorila četiri sportska centra namijenjena isključivo ženama u gradu Jazdu, u središnjem dijelu zemlje, ne navodeći razloge za takvu odluku.

Francuski list zaključuje da svi ovi događaji ukazuju na to da iranske vlasti, suočene s međunarodnim pritiskom, ekonomskom krizom i strahom od novih protesta, nastoje da dodatno učvrste kontrolu nad društvom.