Rojters: Kako je gotovo 50 dana rata sa Iranom dovelo do gubitka…

Zalivske arapske zemlje izgubile su u martu oko osam miliona barela dnevno proizvodnje sirove nafte, što je gotovo jednako ukupnoj proizvodnji Ekson mobajla i Ševrona, dvije najveće naftne kompanija na svijetu

Svijet je izgubio više od 50 milijardi dolara vrijedne sirove nafte koja nije proizvedena otkako je rat sa Iranom počeo prije gotovo 50 dana, a posljedice te krize osjećaće se mjesecima, pa i godinama koje dolaze, prema procjenama analitičara i proračunima agencije Rojters.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je u petak da je Horrmuški moreuz otvoren nakon sporazuma o prekidu vatre postignutog u Libanu, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao da vjeruje da će sporazum o okončanju rata sa Iranom doći "uskoro", iako tajming i dalje ostaje nejasan.

Od početka krize krajem februara, više od 500 miliona barela sirove nafte i kondenzata izbačeno je sa svjetskog tržišta, prema podacima Kplera (privatna analitička i data kompanija koja se bavi praćenjem energetskih i robnih tržišta, posebno nafte, gasa i brodskog transporta) – što predstavlja najveći poremećaj u snabdijevanju energentima u modernoj istoriji.

Drugim riječima, 500 miliona barela nafte izgubljenih za tržište jednako je:

– smanjenju globalne potražnje u avio-saobraćaju tokom 10 nedjelja;

– potpunom obustavljanju drumskog saobraćaja svih vozila u svijetu tokom 11 dana;

– ili izostanku nafte za globalnu ekonomiju tokom pet dana, rekao je Ijan Muat, glavni analitičar u kompaniji "Vud Mekenzi".

– gotovo jednomjesečnoj potražnji za naftom u Sjedinjenim Američkim Državama, ili više od mjesec dana ukupne potrošnje nafte u cijeloj Evropi, prema procjenama Rojtersa.

– približno šestogodišnjoj potrošnji goriva američke vojske, na osnovu godišnje upotrebe od oko 80 miliona barela u fiskalnoj 2021. godini.

– količini goriva dovoljnoj da pokreće svjetsku međunarodnu brodarsku industriju oko četiri mjeseca.

Zalivske arapske zemlje izgubile su u martu oko osam miliona barela dnevno proizvodnje sirove nafte, što je gotovo jednako ukupnoj proizvodnji Ekson mobajla i Ševrona, dvije najveće naftne kompanija na svijetu.

Izvoz avionskog goriva iz Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Bahreina i Omana pao je sa oko 19,6 miliona barela u februaru na svega 4,1 milion barela u martu i aprilu zajedno, prema podacima Kplera. Taj gubitak izvoza bio bi dovoljan za oko 20.000 povratnih letova između njujorškog aerodroma Džon F. Kenedi i londonskog aerodroma Hitrou, prema procjenama Rojtersa.

Pošto se cijena sirove nafte od početka sukoba u prosjeku kretala oko 100 dolara po barelu, te izgubljene količine predstavljaju oko 50 milijardi dolara izgubljenih prihoda, rekao je Johanes Raubal, viši analitičar za sirovu naftu u Kpleru. To je ekvivalentno smanjenju godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Njemačke za jedan odsto, ili približno ukupnom BDP-u manjih država poput Letonije ili Estonije.

Iako je iranski ministar spoljnih poslova Aragči rekao da je Hormuški moreuz otvoren, očekuje se da će oporavak proizvodnje i tokova snabdijevanja biti spor.

Globalne kopnene zalihe sirove nafte smanjene su za oko 45 miliona barela samo u aprilu, prema podacima Kplera. Od kraja marta, prekidi u proizvodnji dostigli su oko 12 miliona barela dnevno.

Teža naftna polja u Kuvajtu i Iraku mogla bi da vrate normalan nivo rada tek za četiri do pet mjeseci, što bi nastavilo da iscrpljuje zalihe tokom ljeta, rekao je Raubal. Šteta nanijeta rafinerijskim kapacitetima i katarskom kompleksu za tečni prirodni gas Ras Lafan znači da bi potpuna obnova regionalne energetske infrastrukture mogla da traje godinama.